News

Kestävyysmurroksen edistäjien verkostoitumistapahtuma

🇫🇮 · Vaasa Hacklab · kniivs

Huomio Pohjanmaa! Tämä on kutsu verkostoitumaan! Kiinnostavatko kiertotalous ja kestävyysmurros sinua? Työskenteletkö niiden parissa tai oletko mukana yhdistyksessä, jonka toimintaan ne liittyvät? Etsimme juuri sinua! Tämä on kutsu verkostoitumaan lauantaina 26.9.2026 kello 13!...

NewsUncategorizedVaasa Hacklab

SMC 2026 konferencijska radionica: Dizajn eksperimentalnih elektroničkih glazbenih instrumenata @ Radiona

🇭🇷 · RADIONA · deborah

Od 2. do 4. studenoga 2026. u Radioni će se održati trodnevni SMC26 Winter School – Experimental Electronic Musical Instrument Design , organiziran u sklopu međunarodne konferencije Sound and Music Computing Conference 2026 (SMC26) čiji je domaćin Muzički biennale Zagreb (MBZ) . Radiona / Zagreb Makerspace domaćin je Winter Schoola te za njegovu provedbu osigurava prostor, opremu i infrastrukturu za praktični rad i prototipiranje. Radionicu će voditi Leo Fogadić i suradnici , a namijenjena je umjetnicima, glazbenicima, dizajnerima, makerima, istraživačima, studentima i svima zainteresiranima za područje zvuka, tehnologije i izvedbe. Tijekom tri dana polaznici će razvijati i izrađivati eksperimentalne elektroničke glazbene instrumente i zvučna sučelja koristeći elektroniku, senzore, mikrokontrolere i različite fizičke materijale. Program obuhvaća područja Digital Musical Instruments (DMI) , New Interfaces for Musical Expression (NIME) i Augmented Instruments – tradicionalne akustičke ili električne instrumente proširene senzorima, aktuatorima i digitalnim sučeljima. Naglasak radionice bit će na praktičnom radu, eksperimentiranju, brzom prototipiranju i zajedničkom učenju, s ciljem razvoja instrumenata koji nisu samo funkcionalni nego i izražajni, svirljivi i spremni za izvedbu. Polaznicima će biti dostupni mikrokontroleri, tipke, potenciometri, rotacijski enkoderi, FSR senzori, piezo senzori, akcelerometri, kapacitivni senzori dodira, senzori udaljenosti, LED diode te osnovne elektroničke komponente i materijali za prototipiranje. Sudionici mogu donijeti i vlastite senzore, elektroničku opremu ili instrumente ako žele razvijati određenu projektnu ideju. Program 1. dan – uvodno predavanje, razvoj koncepta i planiranje projekta 2. dan – izrada instrumenta, prototipiranje i razvoj 3. dan – dovršavanje projekta, probe i prezentacija Winter School završava zajedničkom prezentacijom na kojoj će sudionici predstaviti i izvesti radove na instrumentima razvijenima tijekom radionice. Prethodno iskustvo u izradi glazbenih instrumenata nije potrebno . Program je otvoren sudionicima iz područja glazbe, zvučne i medijske umjetnosti, dizajna, inženjerstva, elektronike, kreativnog programiranja i izvedbenih umjetnosti, kao i svima koji žele istraživati eksperimentalni dizajn instrumenata. Prijave i kotizacija Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac i priložiti CV. Early bird: 100 € do 31. srpnja 2026. Standardna kotizacija: 120 € do 15. listopada 2026. Kotizacija uključuje jedan ručak tijekom svakog dana radionice. Prijave su otvorene do popunjavanja raspoloživih mjesta. Prijava i uplata: https://www.entrio.hr/event/smc-winter-school-33538 Sudionici se potiču na rad na vlastitim prijenosnim računalima. MBZ ili Radiona prema potrebi mogu osigurati nekoliko računala. O mentorima: Leo Fogadić istraživač je u području glazbenih tehnologija i kreativni tehnolog. Magistrirao je Sound and Music Computing na Sveučilištu Aalborg u Kopenhagenu, gdje se u svom radu bavio dizajnom digitalnih glazbenih instrumenata, interaktivnim zvučnim sustavima i inovativnim pristupima glazbenom izražavanju. Suosnivač je startupa Componental , usmjerenog na razvoj elektroničkih glazbenih instrumenata i kreativnih alata za glazbenike. U svojim projektima povezuje ugrađene elektroničke sustave, digitalnu obradu signala (DSP), fizičko računalstvo i dizajn interakcije kako bi razvijao pristupačne tehnologije koje potiču eksperimentiranje i kreativnost. Uz razvoj hardvera i softvera za glazbenike, vodi radionice izrade elektroničkih instrumenata i kreativnih tehnologija, pomažući sudionicima povezati tehnologiju s umjetničkom praksom. Njegovi istraživački interesi obuhvaćaju nove glazbene interfejse, interakciju čovjeka i računala, participativne zvučne instalacije, utjelovljenu interakciju te približavanje naprednih glazbenih tehnologija umjetnicima, edukatorima i makerima. Sara Bilić multidisciplinarna je dizajnerica i istraživačica čiji rad istražuje odnose između tehnologije, održivosti i ljudskog iskustva. Magistrirala je Design for Planet na Design School Kolding u Danskoj. Oslanjajući se na spekulativni dizajn, participativno istraživanje i sistemsko razmišljanje, istražuje kako nove tehnologije utječu na načine na koje gradimo međusobne odnose i zamišljamo moguće budućnosti. Djelujući na sjecištu dizajna, umjetnosti i istraživanja, razvija projekte koji kroz kritičko propitivanje i kolaborativne dizajnerske prakse potiču promišljanje ekoloških i društvenih promjena. Marek Laslo softverski je developer s magisterijem iz računalnih znanosti sa Sveučilišta Roskilde u Danskoj, gdje se specijalizirao za fizičko računalstvo. Tijekom studija razvio je niz projekata koji povezuju glazbu, elektroniku i programiranje, uključujući DIY instrumente i prilagođena hardverska sučelja, a magistarski rad posvetio je audiosoftveru. Danas radi na integraciji web-tehnologija i hardvera u tvrtki koja razvija softverska i hardverska rješenja, a i dalje pronalazi izgovore za namjerno stvaranje buke. Voli ljudima pokazivati da je izrada vlastitih glazbenih alata pristupačnija nego što se na prvi pogled čini. Quentin Prost inženjer je audiosoftvera i digitalne obrade signala (DSP), s magisterijem iz inženjerske akustike s Tehničkog sveučilišta Danske (DTU). Njegov rani interes za učenje sviranja glazbenih instrumenata postupno je prerastao u strast prema produkciji elektroničke glazbe, uz poseban interes za dizajn zvuka, aranžiranje, miksanje i mastering. Danas radi kao arhitekt ugrađenog softvera i DSP developer u Componentalu , gdje razvija softverska i ugrađena audio rješenja za glazbeni hardver te alate koji glazbenicima i glazbenim producentima omogućuju nove oblike kreativnog rada. (Izvor: https://smc26.mbz.hr/ )

glazbanajavaradionica / workshopeksperimentalna glazbaleo fogadić

Makers Mail September 2026

🇺🇸 · Lowell Makes · admin

Wooden jewelry box by maker John L. Get makers Mail Delivered to Your Inbox! Sign up for our mailing list to receive our monthly newsletter. Sign up Ahh, the smell of pumpkin spice is in the air, which means it’s September already! We’re gearing up for lots of creative events, classes and more this month. Most notably we have 4 different Lowell Makes members helming teams for the Lowell Kinetic Sculpture Race on the 19th. Let’s be sure to cheer them on come race day!! We’ve also started a new way to connect with fellow makers and promote yourself with our Meet a Maker series. AND, the Spray Room is getting a much needed cleanup in early October. Read on to see what’s happening at LM and where you can join in! IN THIS ISSUE: Lowell Kinetic Sculpture Race Monthly Maker Bike Ride – LKSR Game Jam Networking Halloween Party Meet a Maker Series Intro to 3D Printing Spray Room Cleanup Brew Shop is Hoppin’ Meet a Maker: Andee Upcoming Classes Committee Meetings & Meetups Read the Full September Newsletter The post Makers Mail September 2026 first appeared on Lowell Makes .

Newsletter

SMC 2026 konferencijska radionica: Dizajn eksperimentalnih elektroničkih glazbenih instrumenata @ Radiona

🇭🇷 · Radiona · deborah

Od 2. do 4. studenoga 2026. u Radioni će se održati trodnevni SMC26 Winter School – Experimental Electronic Musical Instrument Design , organiziran u sklopu međunarodne konferencije Sound and Music Computing Conference 2026 (SMC26) čiji je domaćin Muzički biennale Zagreb (MBZ) . Radiona / Zagreb Makerspace domaćin je Winter Schoola te za njegovu provedbu osigurava prostor, opremu i infrastrukturu za praktični rad i prototipiranje. Radionicu će voditi Leo Fogadić i suradnici , a namijenjena je umjetnicima, glazbenicima, dizajnerima, makerima, istraživačima, studentima i svima zainteresiranima za područje zvuka, tehnologije i izvedbe. Tijekom tri dana polaznici će razvijati i izrađivati eksperimentalne elektroničke glazbene instrumente i zvučna sučelja koristeći elektroniku, senzore, mikrokontrolere i različite fizičke materijale. Program obuhvaća područja Digital Musical Instruments (DMI) , New Interfaces for Musical Expression (NIME) i Augmented Instruments – tradicionalne akustičke ili električne instrumente proširene senzorima, aktuatorima i digitalnim sučeljima. Naglasak radionice bit će na praktičnom radu, eksperimentiranju, brzom prototipiranju i zajedničkom učenju, s ciljem razvoja instrumenata koji nisu samo funkcionalni nego i izražajni, svirljivi i spremni za izvedbu. Polaznicima će biti dostupni mikrokontroleri, tipke, potenciometri, rotacijski enkoderi, FSR senzori, piezo senzori, akcelerometri, kapacitivni senzori dodira, senzori udaljenosti, LED diode te osnovne elektroničke komponente i materijali za prototipiranje. Sudionici mogu donijeti i vlastite senzore, elektroničku opremu ili instrumente ako žele razvijati određenu projektnu ideju. Program 1. dan – uvodno predavanje, razvoj koncepta i planiranje projekta 2. dan – izrada instrumenta, prototipiranje i razvoj 3. dan – dovršavanje projekta, probe i prezentacija Winter School završava zajedničkom prezentacijom na kojoj će sudionici predstaviti i izvesti radove na instrumentima razvijenima tijekom radionice. Prethodno iskustvo u izradi glazbenih instrumenata nije potrebno . Program je otvoren sudionicima iz područja glazbe, zvučne i medijske umjetnosti, dizajna, inženjerstva, elektronike, kreativnog programiranja i izvedbenih umjetnosti, kao i svima koji žele istraživati eksperimentalni dizajn instrumenata. Prijave i kotizacija Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac i priložiti CV. Early bird: 100 € do 31. srpnja 2026. Standardna kotizacija: 120 € do 15. listopada 2026. Kotizacija uključuje jedan ručak tijekom svakog dana radionice. Prijave su otvorene do popunjavanja raspoloživih mjesta. Prijava i uplata: https://www.entrio.hr/event/smc-winter-school-33538 Sudionici se potiču na rad na vlastitim prijenosnim računalima. MBZ ili Radiona prema potrebi mogu osigurati nekoliko računala. O mentorima: Leo Fogadić istraživač je u području glazbenih tehnologija i kreativni tehnolog. Magistrirao je Sound and Music Computing na Sveučilištu Aalborg u Kopenhagenu, gdje se u svom radu bavio dizajnom digitalnih glazbenih instrumenata, interaktivnim zvučnim sustavima i inovativnim pristupima glazbenom izražavanju. Suosnivač je startupa Componental , usmjerenog na razvoj elektroničkih glazbenih instrumenata i kreativnih alata za glazbenike. U svojim projektima povezuje ugrađene elektroničke sustave, digitalnu obradu signala (DSP), fizičko računalstvo i dizajn interakcije kako bi razvijao pristupačne tehnologije koje potiču eksperimentiranje i kreativnost. Uz razvoj hardvera i softvera za glazbenike, vodi radionice izrade elektroničkih instrumenata i kreativnih tehnologija, pomažući sudionicima povezati tehnologiju s umjetničkom praksom. Njegovi istraživački interesi obuhvaćaju nove glazbene interfejse, interakciju čovjeka i računala, participativne zvučne instalacije, utjelovljenu interakciju te približavanje naprednih glazbenih tehnologija umjetnicima, edukatorima i makerima. Sara Bilić multidisciplinarna je dizajnerica i istraživačica čiji rad istražuje odnose između tehnologije, održivosti i ljudskog iskustva. Magistrirala je Design for Planet na Design School Kolding u Danskoj. Oslanjajući se na spekulativni dizajn, participativno istraživanje i sistemsko razmišljanje, istražuje kako nove tehnologije utječu na načine na koje gradimo međusobne odnose i zamišljamo moguće budućnosti. Djelujući na sjecištu dizajna, umjetnosti i istraživanja, razvija projekte koji kroz kritičko propitivanje i kolaborativne dizajnerske prakse potiču promišljanje ekoloških i društvenih promjena. Marek Laslo softverski je developer s magisterijem iz računalnih znanosti sa Sveučilišta Roskilde u Danskoj, gdje se specijalizirao za fizičko računalstvo. Tijekom studija razvio je niz projekata koji povezuju glazbu, elektroniku i programiranje, uključujući DIY instrumente i prilagođena hardverska sučelja, a magistarski rad posvetio je audiosoftveru. Danas radi na integraciji web-tehnologija i hardvera u tvrtki koja razvija softverska i hardverska rješenja, a i dalje pronalazi izgovore za namjerno stvaranje buke. Voli ljudima pokazivati da je izrada vlastitih glazbenih alata pristupačnija nego što se na prvi pogled čini. Quentin Prost inženjer je audiosoftvera i digitalne obrade signala (DSP), s magisterijem iz inženjerske akustike s Tehničkog sveučilišta Danske (DTU). Njegov rani interes za učenje sviranja glazbenih instrumenata postupno je prerastao u strast prema produkciji elektroničke glazbe, uz poseban interes za dizajn zvuka, aranžiranje, miksanje i mastering. Danas radi kao arhitekt ugrađenog softvera i DSP developer u Componentalu , gdje razvija softverska i ugrađena audio rješenja za glazbeni hardver te alate koji glazbenicima i glazbenim producentima omogućuju nove oblike kreativnog rada. (Izvor: https://smc26.mbz.hr/ )

glazbanajavaradionica / workshopeksperimentalna glazbaleo fogadić

Other

IFS 1881

🇩🇪 · Mainframe · Markus Framer

About

🇮🇹 · MediaLab

In breve Avana è un hacklab. Ci vediamo ogni mercoledì al CSOA forte prenestino: la prima stanzetta sulla sinistra, dalle ore 19 molto approssimative. Se vuoi passarci a trovare, scrivici un'email prima, che non ci si sbaglia: avana@esiliati.org Si ma che fate? Siamo un gruppo di persone appassionate di tecnologia: dai linguaggi di programmazione esoterici ai tostapane, se si puo' rompere e c'è da imparare, ci piace! Una cosa che facciamo con regolarità è la trasmissione Le dita nella presa su Radio onda rossa . Ogni anno partecipiamo ad hackmeeting , l'incontro annuale delle contro/sotto-culture digitali. Un po' di storia AvANa BBs nasce ad inizi anni '90. Da li' ha subìto tante trasformazioni. Qui alcuni link utili se vuoi approfondire: Avana Timeline . Aggiornate al 2012 intervista su radioblackout

Motivi per abbandonare Meta

🇮🇹 · MediaLab

Non rispetta la tua privacy Il modello di business di Meta, soprattutto con i suoi social media (Facebook, Instagram e Threads), si basa sullo spingerti a pubblicare continuamente. L'utilizzo di queste piattaforme è gratuito, in cambio però dei dati che accetti di fornire. Il risultato è un flusso enorme di dati personali verso Meta, che vengono poi rivenduti e messi a profitto. La difesa della vostra privacy non solo non fa parte del modello business di Meta, ma è addirittura contrapposta ad esso. Questo rende inevitabile che i vostri dati siano usati molto diversamente da come vorreste . Dal 2009, Facebook ha cooperato con la NSA nell'ambito del programma PRISM. Facebook mandava all'NSA tutti i messaggi, a prescindere dalla persona che li scriveva, dal luogo in cui si trovava, e senza nemmeno richiedere che ci fosse un'indagine. Il programma è stato rivelato da Edward Snowden nel 2013. La storia, purtroppo, non finisce qui. Persone che hanno abortito sono state e vengono tuttora accusate usando le interazioni su Facebook come prova. Questo ha avuto una grande accelerazione a partire dal 2022, da quando negli USA l'aborto non è più un diritto garantito a livello federale. I dati accumulati vengono usati anche per preparare le varie intelligenze artificiali che poi possono essere utilizzate per riconoscimento facciale ma non solo. Queste tecnologie amplificano le disuguaglianze già presenti nella società. Infine, c'è un aspetto che si trova al cuore del modo di operare di tutte le aziende della Silicon Valley, ed è la profilazione . La profilazione nasce dalla volontà di fornire una pubblicità sempre più efficace. Ma questa favorisce le possibilità di manipolazione , sia essa commerciale o politica . Fomenta svolte autoritarie e populiste Se pure Meta non produce in prima persona i contenuti che circolano sulle proprie piattaforme, può veicolarli attraverso le policy di moderazione degli stessi. Recentemente infatti ha annunciato la chiusura del proprio programma di fact-checking sostituendolo con un sistema basato sui contributi degli utenti, di fatto rimuovendo definizioni chiare e limiti espliciti contro insulti, slur omofobi, razzisti, misogini o xenofobi. Oltre a questo: È ampiamente riconosciuto che le azioni e le inazioni di Facebook hanno contribuito al crescere della violenza contro i Rohyngia in Myanmar . Questa violenza si è poi tramutata in un vero e proprio genocidio. In particolare, Facebook non ha bloccato gli incitamenti alla violenza in base ad una supposta mancanza di moderatori in lingua Burma. Una scusa che conferma l'accusa di uno sguardo coloniale. Nel 2018 viene scoperto che una compagnia inglese, Cambridge Analytica , utilizzava grandi quantità di dati personali da Facebook per costruire dei profili dettagliati delle persone. In base a questi profili poteva fare quello che chiamava micro-targeting , ossia dare ad ogni minuscolo segmento elettorale i contenuti che voleva sentirsi dire. In questo modo ha potuto incidere in modo significativo sulla Brexit e sulla prima elezione di Trump. Dopo la seconda elezione di Trump, Mark Zuckerberg ha annunciato che avrebbe annullato i programmi di Diversità (DEI) interni; avrebbe inoltre tolto la protezione dall'hatespeech alle persone migranti e alle identità di genere. Aderendo alla campagna Trump, Meta ha rimosso i contenuti riguardanti le pillole abortive , nascosto nelle ricerche e nelle raccomandazioni i fornitori. Più in generale, i contenuti che parlano di aborto sulle piattaforme di Meta sono frequentemente moderati . L'hate speech contro le persone palestinesi è ampiamente tollerato su Facebook e Instagram. Report di 7amleh mostrano che i contenuti in lingua ebraica sono ricchi di contenuti di odio. Viceversa, Meta adotta una definizione di antisemitismo basata su quella dell'IHRA; questa definizione è stata criticata da molti gruppi ebraici in quanto schiacciata sul sionismo, e impedisce ogni critica a Israele. Questo risulta sia in moderazione esplicita, sia in un forte uso dello shadow ban contro gruppi pro-Palestina. Meta collabora attivamente al genocidio in Palestina. In particolare, il programma Lavender automatizza l'uccisione di intere famiglie da parte dell'esercito israeliano basandosi sui metadati di Whatsapp. Ad esempio una persona può essere considerata appartenente ad Hamas solo sulla base di avere tra i propri contatti delle persone che Israele ritiene essere di Hamas. Non è efficace come credi È opinione comune che i social di Meta siano indispensabili per rimanere in connessione con persone e gruppi. La realtà è però che Meta ha sviluppato un monopolio dove qualunque aggiornamento, che sia o meno a favore dell'utente, nella politica di WhatsApp ad esempio, debba essere accettato per non rimanere tagliatə fuori. La percezione che per comunicare efficacemente sia necessario essere su queste piattaforme, che per vendere i propri prodotti e servizi sia obbligatorio passare per questi canali è smentita dalla realtà. L'algoritmo che decide chi vede i tuoi post è opaco: anche se delle persone volessero vedere tutto quello che pubblichi, non c'è modo per loro di farlo, né per te di poterle raggiungere. Le statistiche di visualizzazione sono un sistema gamificato; questo sistema è sostanzialmente intrattenimento. È facile pensare che un contenuto sia "girato molto" in base a quelle statistiche, ma questo è impossibile da verificare e raramente corrisponde con una ricaduta reale. È molto facile finire in shadow ban; lo shadow ban è una forma "soft" di censura, in cui i tuoi contenuti non sono bloccati ma vengono mostrati ad un numero limitatissimo di persone. A volte trovare il profilo è difficilissimo: diventa necessario scrivere lo username in maniera esatta, o non funzionerà. Sostanzialmente, i contenuti sono ancora visibili alle persone che già vi conoscono, ma non riuscirete a raggiungere persone nuove. Lo shadow ban, o anche il ban completo, dipendono dalle volontà di Meta ma si identificano in massima parte con la politica USA, con tutto ciò che ne consegue. È un ambiente tossico Ti è mai capitato di ritrovarti a scrollare senza ricordarti quando hai aperto l'app di Instagram e perché? È diventato l'equivalente dell'aprire il frigorifero per trovare la risposta alla vita l'universo e tutto quanto. Ma mentre il frigorifero dopo qualche secondo torna chiuso, lo scrolling può continuare anche per ore. Questo perché il meccanismo è studiato per creare dipendenza; la percezione è quella di comunicare e far parte di una comunità mentre nella realtà è una pratica alienante e iperindividualizzante, che fa perno sulle emozioni più viscerali. Instagram privilegia una forma di comunicazione meno analitica e più emotiva - quindi più incline ai populismi. Ti tiene dentro perché crea dipendenza. I meccanismi che usa per farlo sono analoghi a quelli usati dall'industria del gioco d'azzardo. Sono basati sul meccanismo della ricompensa che induce la produzione di dopamina, la molecola che regola le sensazioni di piacere, motivazione e dipendenza. Espone a pubblicità mirata; questa forma di pubblicità - che Meta chiama "personalizzata" - ha maggiori capacità di influenzarti. Questo non riguarda solamente gli acquisti ma anche, come ci dimostra il caso Cambridge Analytica, le tue convinzioni politiche. I contenuti carichi di rabbia e di insulti sono favoriti . Infatti queste interazioni sono economicamente vantaggiose per Meta. Alcuni modi in cui sono favoriti: le "discussioni" hanno strumenti estremamente limitati per capirsi a vicenda vengono enfatizzati aspetti performativi come i like; o la semplificazione delle opinioni con le "reaction" È un ambiente ostile alle persone con difficoltà psicologiche. Spingere le persone all'autolesionismo è una pratica economicamente conveniente per Instagram.